Posljednja panel diskusija u 2020. godini u okviru #ALTerHate kampanje održana je 21. 12. 2020. putem Zoom platforme. Ova diskusija bila je posvećena temi kako se boriti protiv govora mržnje te kreirati alternativu za ponašanje koje je ispunjeno mržnjom. Panel diskusija je bila posvećena razgovoru te otkrivanju različitih perspektiva i načina kako pristupiti borbi protiv govora mržnje. Na paneli diskusiji sudjelovalo je 5 govornika, predstavnika različitih organizacija i inicijativa koje se usmjerene na borbu protiv govora mržnje s fokusom na različite zemlje Europe.

Mina Dennert, švedska novinarka govorila je o mreži #Jagarhar (#Iamhere) koju je pokrenula na društvenim mrežama kako bi pomogla onima koji se suočavaju sa govorom mržnje. Danas mreža broji stotine hiljada korisnika iz nekoliko zemalja Europe sa hashtag-ovima #Iamhere na nekoliko jezika te inspirisala ljude širom svijeta da ustanu i bore se za demokratska i inkluzivna društva.

Lydia El-Khouri, ispred inicijative Detect then Act govorila je o podizanju svijesti među ljudima kako jezik može biti iskorišten kao alat mržnje, te kako zapravo to iskorištavanje prepoznati kombinacijom lingivističkih nauka te tehnologije.

Giulia Dessi, novinarka te predstavnica kampanje Get the Trolls Out predstavila je rad ove kampanje te govorila o borbi protiv vjerski motiviranog govora mržnje. Get the Trolls Out je kampanja fokusirana na nekoliko europskih država te se bavi ispitivanjem te monitoringom vjerski motiviranog govora mržnje u javnom diskursu.

Sara Speicher, govorila je u ime World Association for Christian Communication (WACC) Europe o njihovom akcijama usmjerenim na borbu protiv govora mržnje te ovom prilikom predstavila vodič „Breaking Down the Social Media Divides: a guide for individuals and communities to address hate online“ koji je WACC kreirao u svrhu pomoći pojedincima, ali i organizacijama da se efektnije bore protiv govora mržnje.

Stefano Valenti, predstavnik Vijeća Europe govorio je o kampanjama koje je Vijeće Europe provodilo s ciljem borbe protiv govora mržnje te tom prilikom pomenuo poznati „No hate speech“ pokret, ali i predstavio novu kampanju borbe protiv govora mržnje usmjerenu na područje Zapadnog Balkana „Block the hatred.Share the love“.

Poslije izlaganja panelista uslijedila je diskusija sa prisutnim učesnicima, ali i odgovaranje na pitanja koja su naši pratioci postavili na Facebook stranici putem koje je su mogli da prate diskusiju uživo.

Nakon 4 mjeseca intenzivne kampanje usmjerene na borbu protiv govora mržnje, u Sarajevu je u okviru istog projekta održan seminar za mlade. Seminar je održan od 18. do 20. decembra 2020. u hotelu Hollywood na Ilidži. Na ovom seminaru okupilo se 14 mladih koji su bili dio #ALTerHate kampanje te mladi koji su zainteresirani da se uključe u borbu protiv govora mržnje.

Tokom 3 dana seminara učesnici su diskutirali tome šta je govor mržnje, kako ga prepoznati, koji su najbolji načini borbe protiv istog te koji su to duboko ukorijenjeni oblici govora mržnje u našem društvu. Pored teme govora mržnje facilitatori su s učesnicima razgovarali i o narativima te kako oni nastaju, ali i kako kreirati alternativne i kontranarative sveprisutnim narativima mržnje i podijeljenosti. Još jedna od tema o kojoj su sudionici mogli da uče jeste i medijska pismenost i kritičko mišljenje, dvije izuzetno bitne teme koje su usko vezane za prepoznavanje govora mržnje, narativa koji stoji iza tog govora te načina kako taj narativ dekonstruirati.

#ALTerHate je kampanja koju Youth for Peace zajedno sa partnerima Somborski Edukativni Centar iz Srbije te Udhetim i Lire iz Albanije realizira u sklopu platforme #Speech4Change. #Speech4Change je platforma koju su kreirali mladi ljudi okupljeni oko European Interfaith Youth Network of Religions for Peace, a koja ima za cilj suzbijanje govora mržnje kroz aktivnosti obrazovanja, senzibilizacije i zagovaranja prihvatanja različitosti i inkluzije putem kreiranja alternativnih narativa.

Više o #ALTerHate kampanji možete naći na Facebook, Twitter te Instagram stranici putem kojih se kampanja realizira.

Još jedan panel diskusija u okviru #ALTerHate kampanje održana je 28.10. 2020. godine putem Zoom platforme. Diskusija je bila fokusirana na inicijative mladih koje se tiču borbe protiv govora mržnje, ali i izazove s kojima se susreću prilikom implementiranja svojih projekata vezanih za ovu temu. #ALTerHate tim pozvao je govornike iz 3 organizacije civilnog društva iz Europe, preciznije iz Francuske, Italije te Bosne i Hercegovine. Pored njih panelistica tokom diskusije bila je učesnica #ALTerHate kampanje koja je između ostalog predstavila i samu kampanju.

Benedicte Charrier, ispred organizacije Coexister govorila je o inicijativama ali i izazovima s kojima se ova organizacija susreće u svom radu u borbi protiv govora mržnje u Francuskoj, gdje je organizacija i bazirana. World Student Christian Federation Europe predstavljala je Christiane Gebauer koja je govorila o radu ove organizacije na polju borbe protiv govora mržnje na europskom nivou, s obzirom da ova organizacija broji članove te organizira aktivnosti širom Europe. Uma Đurić, prisustovala je panelu ispred organizacije Mali koraci koja je bazirana u Sarajevu, Bosna i Hercegovine te se dotakla borbe protiv ovog fenomena kroz prizmu diskurzivne pismenosti u kontekstu Balkana. Fatima Jevrić učesnica #ALTerHate kampanje govorila je o izazovima borbe protiv govora mržnje u kontekstu bosanskohercegovačke stvarnosti kao i nošenju sa ovim fenomenom u svjetlu nasilne te mržnjom opterećene prošlosti bh. društva.

Tokom diskusije Christiane Gebauer izjavila je kako „mržnja nije racionalna i jedna od stvari koju radimo je edukacija ljudi. Ali ne možemo samo pričati o statistici, što bi vjerojatno bilo lako, ali to ne uspijeva, jer ne možemo učestvovati u emocionalno obojenoj diskusiji, što govor mržnje uvijek jeste, i pozivati se na statistiku. To djeluje u određenoj mjeri, ali ne u potpunosti. Dakle, ono što također pokušavamo učiniti, jeste usredotočiti se na pozitivne priče i na promjenu narativa. Vjerujemo da ovo zaista može dovesti do promjene“.

Uma Đurić naglasila je da je „glavni izazov u suzbijanju govora mržnje na zapadnom Balkanu količina nepismenosti u medijima. Da bi se nosilo s ovim izazovom, važno je prepoznati ideološki diskurs koji se izvan mreže prebacuje u internetski prostor. Takođe bismo trebali stvoriti obrazovni model i alate koji će nam pomoći da prepoznamo govor mržnje i da se nosimo s njim. Jedan od alata je program koji promovira slobodu i kritičko razmišljanje kako bi se suočilo s medijskom nepismenošću i borilo protiv govora mržnje, pružajući alternativne narative“.

U svom obraćanju Benedicte Charrier je istakla da se „Francuska ovih dana suočava s mnogim problemima kada je riječ o govoru mržnje, slobodi govora, slobodi vjere i uvjerenja. Do sada je rasprava postala vrlo binarna, tako da ste vi ili tlačitelj, ili ste žrtva, a ljudi teško razumiju da postoji i dobra sredina koju svi možemo pronaći i barem se pobrinuti da postoji socijalna kohezija koju možemo ostvariti. To je vrlo teško, ali mi se trudimo najbolje te kao Coexister France, zaista pokušavamo zauzeti poziciju aktera mira i dati preporuke u pogledu mirovnog obrazovanja i socijalne inkluzije, jer kada je riječ o govoru mržnje zaista vjerujemo da prije nego što neko objavi ili kaže nešto ispunjeno mržnjom, to je zato što ima pogrešnu percepciju u pozadini i tu želimo djelovati, želimo raditi na tom polju i saznati zašto ljudi žele djelovati iz pozicije mržnje“.

Fatima Jevrić, učesnica ALTerHate kampanje naglasila je da je „raspad Jugoslavije izazvao netrpeljivost i mržnju između različitih etničkih grupa. Ovaj je rat bio glavni razlog za pojavu govora mržnje. Ali pored rata postoji i puno razloga koji danas uspijevaju održati govor mržnje. Jedan od najvećih razloga za održavanje govora mržnje danas u BiH, Srbiji i Albaniji zapravo su političke elite“.

Nakon izlaganja panelista uslijedila je sesija pitanja te zanimljiva diskusija između panelista te prisutnih učesnika.

Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra od 1981. godine kada je ustanovljen na Generalnoj skupštini Ujedinjenih Nacija. Tema ovogodišnjeg Dana mira bila je „Shaping Peace Together“. Youth for Peace tim smatrao je ovaj dan kao odličnu priliku za početak #ALTerHate kampanje, koja će se fokusirati na suzbijanje govora mržnje. Ovo je tema koja je neiscrpna, te posebno aktuelna u vremenu u kome živimo s obzirom na široku upotrebu društvenih mreža, ali i globalna dešavanja koja nažalost sve više potiču pojavu govora mržnje širom naše planete. Povodom Međunarodnog dana mira organiziran je webinar na temu „Towards Positive Peace: Countering Hate Speech“ na kome je ovoj temi pristupljeno iz različitih uglova, s obzirom da je govor mržnje multidimenzionalan problem. Na webinaru je učestvovalo 7 govornika koji dolaze iz različitih sektora: medija, prava, nevladinog i vladinog sektora te vjerskih zajednica.

Neka od pitanja na koja su govornici dali odgovor tokom webinara bila su: Na koji način pravni sistem može odgovoriti na govor mržnje? Kako pomoći najugroženijim skupinama našeg društva? Koje su dobre prakse borbe protiv govora mržnje u Evropi? Kako mladi mogu stvoriti alternativu govoru mržnje?

Tokom webinara, Emir Kovačević, pravni stručnjak za slobodu vjere i uvjerenja, govorio je o važnosti suzbijanja govora mržnje putem pravnih mehanizama, kao i o samoj važnosti i povezanosti države i pravnog sistema sa civilnim društvom u borbi protiv govora mržnje.

Maida Bahto Kestendžić, ispred Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine istakla je da govor mržnje nije sloboda izražavanja, već krivično djelo koje je zabranjeno našim krivičnim zakonom, te je naglasila da govor mržnje u medijima treba prijaviti Vijeću za štampu s odgovarajućim objašnjenjem gdje se on javlja i koji je njegov sadržaj.

Vlč. Dr. Thomas Wipf (ECRL/Religions for Peace) podsjetio je da je govor mržnje višedimenzionalni problem, da je zbog toga podizanje svijesti o pitanjima vezanim za govor mržnje vrlo važan segment, te da on u različitim oblicima nije problem ostalih, već da se svi moramo pogledati u ogledalo i osvrnuti se na sebe, svoju grupu, tradiciju, religiju kojoj pripadamo i vlastite predrasude.

Đermana Šeta (OSCE/ODIHR) upozorila je na veliku količinu rasizma, antisemitizma, mržnje usmjerene prema muslimanima, LGBTQI populaciji i prema Romima, kao i da su svi slučajevi govora mržnje uglavnom povezani s netolerantnim političkim diskursom. Također dodala je da se netolerancija ne pojavljuje odjednom, već da je povezana s dominantnim narativima prisutnim u pojedinoj zemlji koji se koriste za određene političke ili ekonomske interese.

Gentiana Sula (Albanian Authority for Access to Information on ex-Sigurimi Files), naglasila je da je propaganda moćno sredstvo za govor mržnje. Navela je primjer Albanije tokom komunizma te istakla kako je cenzura s jedne strane i potpuna izolacija zemlje s druge strane koja je bila podržana vrlo dobro organizovanim sistemom dovela do potpune demonizacije „drugih“ i pojave govora mržnje.

Nikola Božanović iz Srbije u ime Hate Fighters Network govorio je o podizanju svijesti o negativnim stvarima koji se objavljuju online, ali također i o borbi protiv govora mržnje offline. Naglasio je kako mladim ljudima treba pružiti priliku da se izraze i daju nesebičan doprinos u borbi protiv govora mržnje. Na kraju je podcrtao da je ovaj fenomen problem u čijem rješavanju treba sudjelovati cijelo društvo.

Samir Beharić ispred Inicijative PRVI ukazao je da sve političke strukture koji koriste i zloupotrebljavaju govor mržnje ne treba da dobiju naše glasove na izborima, te istakao izvrsnu misao jednog američkog profesora koji je rekao da su „političke elite na Balkanu tzv. mirovni karteli, koji prijete korištenjem govora mržnje i ratom kako bi ostali na vlasti“, te da bi zbog toga najbolja kazna za njih bila izaći na izbore i ne glasati za njih.