Još jedan panel diskusija u okviru #ALTerHate kampanje održana je 28.10. 2020. godine putem Zoom platforme. Diskusija je bila fokusirana na inicijative mladih koje se tiču borbe protiv govora mržnje, ali i izazove s kojima se susreću prilikom implementiranja svojih projekata vezanih za ovu temu. #ALTerHate tim pozvao je govornike iz 3 organizacije civilnog društva iz Europe, preciznije iz Francuske, Italije te Bosne i Hercegovine. Pored njih panelistica tokom diskusije bila je učesnica #ALTerHate kampanje koja je između ostalog predstavila i samu kampanju.

Benedicte Charrier, ispred organizacije Coexister govorila je o inicijativama ali i izazovima s kojima se ova organizacija susreće u svom radu u borbi protiv govora mržnje u Francuskoj, gdje je organizacija i bazirana. World Student Christian Federation Europe predstavljala je Christiane Gebauer koja je govorila o radu ove organizacije na polju borbe protiv govora mržnje na europskom nivou, s obzirom da ova organizacija broji članove te organizira aktivnosti širom Europe. Uma Đurić, prisustovala je panelu ispred organizacije Mali koraci koja je bazirana u Sarajevu, Bosna i Hercegovine te se dotakla borbe protiv ovog fenomena kroz prizmu diskurzivne pismenosti u kontekstu Balkana. Fatima Jevrić učesnica #ALTerHate kampanje govorila je o izazovima borbe protiv govora mržnje u kontekstu bosanskohercegovačke stvarnosti kao i nošenju sa ovim fenomenom u svjetlu nasilne te mržnjom opterećene prošlosti bh. društva.

Tokom diskusije Christiane Gebauer izjavila je kako „mržnja nije racionalna i jedna od stvari koju radimo je edukacija ljudi. Ali ne možemo samo pričati o statistici, što bi vjerojatno bilo lako, ali to ne uspijeva, jer ne možemo učestvovati u emocionalno obojenoj diskusiji, što govor mržnje uvijek jeste, i pozivati se na statistiku. To djeluje u određenoj mjeri, ali ne u potpunosti. Dakle, ono što također pokušavamo učiniti, jeste usredotočiti se na pozitivne priče i na promjenu narativa. Vjerujemo da ovo zaista može dovesti do promjene“.

Uma Đurić naglasila je da je „glavni izazov u suzbijanju govora mržnje na zapadnom Balkanu količina nepismenosti u medijima. Da bi se nosilo s ovim izazovom, važno je prepoznati ideološki diskurs koji se izvan mreže prebacuje u internetski prostor. Takođe bismo trebali stvoriti obrazovni model i alate koji će nam pomoći da prepoznamo govor mržnje i da se nosimo s njim. Jedan od alata je program koji promovira slobodu i kritičko razmišljanje kako bi se suočilo s medijskom nepismenošću i borilo protiv govora mržnje, pružajući alternativne narative“.

U svom obraćanju Benedicte Charrier je istakla da se „Francuska ovih dana suočava s mnogim problemima kada je riječ o govoru mržnje, slobodi govora, slobodi vjere i uvjerenja. Do sada je rasprava postala vrlo binarna, tako da ste vi ili tlačitelj, ili ste žrtva, a ljudi teško razumiju da postoji i dobra sredina koju svi možemo pronaći i barem se pobrinuti da postoji socijalna kohezija koju možemo ostvariti. To je vrlo teško, ali mi se trudimo najbolje te kao Coexister France, zaista pokušavamo zauzeti poziciju aktera mira i dati preporuke u pogledu mirovnog obrazovanja i socijalne inkluzije, jer kada je riječ o govoru mržnje zaista vjerujemo da prije nego što neko objavi ili kaže nešto ispunjeno mržnjom, to je zato što ima pogrešnu percepciju u pozadini i tu želimo djelovati, želimo raditi na tom polju i saznati zašto ljudi žele djelovati iz pozicije mržnje“.

Fatima Jevrić, učesnica ALTerHate kampanje naglasila je da je „raspad Jugoslavije izazvao netrpeljivost i mržnju između različitih etničkih grupa. Ovaj je rat bio glavni razlog za pojavu govora mržnje. Ali pored rata postoji i puno razloga koji danas uspijevaju održati govor mržnje. Jedan od najvećih razloga za održavanje govora mržnje danas u BiH, Srbiji i Albaniji zapravo su političke elite“.

Nakon izlaganja panelista uslijedila je sesija pitanja te zanimljiva diskusija između panelista te prisutnih učesnika.