Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra od 1981. godine kada je ustanovljen na Generalnoj skupštini Ujedinjenih Nacija. Tema ovogodišnjeg Dana mira bila je „Shaping Peace Together“. Youth for Peace tim smatrao je ovaj dan kao odličnu priliku za početak #ALTerHate kampanje, koja će se fokusirati na suzbijanje govora mržnje. Ovo je tema koja je neiscrpna, te posebno aktuelna u vremenu u kome živimo s obzirom na široku upotrebu društvenih mreža, ali i globalna dešavanja koja nažalost sve više potiču pojavu govora mržnje širom naše planete. Povodom Međunarodnog dana mira organiziran je webinar na temu „Towards Positive Peace: Countering Hate Speech“ na kome je ovoj temi pristupljeno iz različitih uglova, s obzirom da je govor mržnje multidimenzionalan problem. Na webinaru je učestvovalo 7 govornika koji dolaze iz različitih sektora: medija, prava, nevladinog i vladinog sektora te vjerskih zajednica.

Neka od pitanja na koja su govornici dali odgovor tokom webinara bila su: Na koji način pravni sistem može odgovoriti na govor mržnje? Kako pomoći najugroženijim skupinama našeg društva? Koje su dobre prakse borbe protiv govora mržnje u Evropi? Kako mladi mogu stvoriti alternativu govoru mržnje?

Tokom webinara, Emir Kovačević, pravni stručnjak za slobodu vjere i uvjerenja, govorio je o važnosti suzbijanja govora mržnje putem pravnih mehanizama, kao i o samoj važnosti i povezanosti države i pravnog sistema sa civilnim društvom u borbi protiv govora mržnje.

Maida Bahto Kestendžić, ispred Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine istakla je da govor mržnje nije sloboda izražavanja, već krivično djelo koje je zabranjeno našim krivičnim zakonom, te je naglasila da govor mržnje u medijima treba prijaviti Vijeću za štampu s odgovarajućim objašnjenjem gdje se on javlja i koji je njegov sadržaj.

Vlč. Dr. Thomas Wipf (ECRL/Religions for Peace) podsjetio je da je govor mržnje višedimenzionalni problem, da je zbog toga podizanje svijesti o pitanjima vezanim za govor mržnje vrlo važan segment, te da on u različitim oblicima nije problem ostalih, već da se svi moramo pogledati u ogledalo i osvrnuti se na sebe, svoju grupu, tradiciju, religiju kojoj pripadamo i vlastite predrasude.

Đermana Šeta (OSCE/ODIHR) upozorila je na veliku količinu rasizma, antisemitizma, mržnje usmjerene prema muslimanima, LGBTQI populaciji i prema Romima, kao i da su svi slučajevi govora mržnje uglavnom povezani s netolerantnim političkim diskursom. Također dodala je da se netolerancija ne pojavljuje odjednom, već da je povezana s dominantnim narativima prisutnim u pojedinoj zemlji koji se koriste za određene političke ili ekonomske interese.

Gentiana Sula (Albanian Authority for Access to Information on ex-Sigurimi Files), naglasila je da je propaganda moćno sredstvo za govor mržnje. Navela je primjer Albanije tokom komunizma te istakla kako je cenzura s jedne strane i potpuna izolacija zemlje s druge strane koja je bila podržana vrlo dobro organizovanim sistemom dovela do potpune demonizacije „drugih“ i pojave govora mržnje.

Nikola Božanović iz Srbije u ime Hate Fighters Network govorio je o podizanju svijesti o negativnim stvarima koji se objavljuju online, ali također i o borbi protiv govora mržnje offline. Naglasio je kako mladim ljudima treba pružiti priliku da se izraze i daju nesebičan doprinos u borbi protiv govora mržnje. Na kraju je podcrtao da je ovaj fenomen problem u čijem rješavanju treba sudjelovati cijelo društvo.

Samir Beharić ispred Inicijative PRVI ukazao je da sve političke strukture koji koriste i zloupotrebljavaju govor mržnje ne treba da dobiju naše glasove na izborima, te istakao izvrsnu misao jednog američkog profesora koji je rekao da su „političke elite na Balkanu tzv. mirovni karteli, koji prijete korištenjem govora mržnje i ratom kako bi ostali na vlasti“, te da bi zbog toga najbolja kazna za njih bila izaći na izbore i ne glasati za njih.